Stres je prirodna reakcija organizma na izazove, ali kada postane dugotrajan, može ozbiljno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila. Tijekom stresnih situacija tijelo luči hormone poput adrenalina i kortizola, što dovodi do ubrzanog rada srca i povećanja krvnog tlaka. Ako se ovakva reakcija često ponavlja, srce je izloženo većem opterećenju, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dugoročno, to može uzrokovati oštećenja krvnih žila i poremetiti normalan rad srca.
Znanstvena istraživanja pokazuju da kronični stres može biti povezan s razvojem hipertenzije i ateroskleroze. Kada su krvne žile stalno izložene visokom tlaku, njihova elastičnost se smanjuje, a srce mora jače pumpati krv. Osobe koje su često pod stresom također imaju veću sklonost nezdravim navikama, poput nepravilne prehrane, manjka sna i tjelesne neaktivnosti, što dodatno opterećuje srčani sustav. Važno je naglasiti da stres sam po sebi nije bolest, ali je značajan čimbenik rizika.
Prepoznavanje povezanosti između stresa i zdravlja srca prvi je korak prema prevenciji. Redoviti liječnički pregledi, mjerenje krvnog tlaka i praćenje životnih navika mogu pomoći u ranom otkrivanju problema. Kada ljudi shvate da njihovo emocionalno stanje može izravno utjecati na fizičko zdravlje, lakše prihvaćaju promjene životnog stila koje donose dugoročnu korist.